Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine

Priča Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine počinje davne 1961. godine. Tada je, pod nazivom „Muzej književnosti Bosne i Hercegovine“ osnovana institucija koja je 1977. dobila današnje ime. Gruba je procjena da Muzej danas posjeduje 67 književnih i 30 pozorišnih zbirki koje broje više od dvadeset hiljada eksponata. Muzej prati život i rad bosanskohercegovačkih autora i autorica svih nacionalnosti i konfesija i svjedoči o životu raznovrsnom i zanimljivom, punom strašnih i teških udaraca, ali i o velikoj produkciji kakva se rijetko viđa. Stalna postavka Muzeja obnovljena je i renovirana uz pedeset i petu godišnjicu Muzeja. Prikazani su izabrani eksponati iz zbirki deset bosanskohercegovačkih pisaca i devet bosanskohercegovačkih pozorišnih umjetnica i umjetnika. Kako Muzej do 2016. nije imao priliku u Stalnoj postavci pokazati rad pozorišnog odjela. Postavka sada prikazuje i kratku povijest bosanskohercegovačkog teatra. Pri izboru eksponata nismo se vodili vrijednosnim sudovima o autoricama i autorima. Tako naša postavka ne prikazuje niti jednu bosanskohercegovačku književnicu – jer Muzej u svojih pedeset i pet godina rada nije posvećivao pažnju književnom stvaranju žena – a raznolika etnička i religijska pripadnost ličnosti, čije je naslijeđe prikazano, ne svjedoči o našem izboru nego o šarolikoj historiji Bosne i Hercegovine i načinima na kojima je u muzejskim programima autorima pridavana pažnja. Prema postojećim podacima, kuća u kojoj se od 1961. godine nalazi Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, datira iz sredine 19. vijeka. Kuća je bila u vlasništvu porodice Skarić, a kasnije porodice Despić. Fasada kuće ukrašena je reljefima. Iznad ulaza Stalne postavke Muzeja postavljen je reljef sa stiliziranim pticama koje piju vodu iz šadrvana. Replika ovoga rada danas se koristi kao logo Muzeja. Autorica ovog ukrasa na kući je Iva Despić, prva akademska vajarka u Bosni i Hercegovini, nekadašnja stanarka i vlasnica kuće. Muzejski arhiv još čuva crno-bijele fotografije iz dvadesetih godina prošloga vijeka, na kojima vajarka,u bijeloj vajarskoj kuti, stvara pored šadrvana, koji se i danas nalazi u bašti.